Osobno svjedočanstvo vjere
Godine 2012. od svega sam se srca okrenuo Bogu i počeo graditi svoj život na temelju njegove Riječi. Danas, u dobi od 60 godina, mogu s dubokim uvjerenjem posvjedočiti: vjerujem da je Božja Riječ istinita. Bog me više puta sačuvao od sigurne smrti, na čemu sam mu od srca zahvalan. Mnoge biblijske istine imao sam priliku iskusiti u vlastitom životu.
Ta su iskustva ojačala moju vjeru. Zato želim s vama podijeliti neke misli i spoznaje koje su mi od velike važnosti: biblijska proročanstva o Isusu Kristu, povijesna svjedočanstva o njegovu postojanju i pitanje što ti dokazi mogu značiti za našu osobnu vjeru.
Od srca vas pozivam da i sami razmislite o ovim pitanjima i u miru pročitate navedene biblijske odlomke.
1. Značenje proročanstava u Bibliji
Proročanstva zauzimaju važno mjesto u Bibliji. Često se procjenjuje da približno 30 posto biblijskih tekstova ima proročki karakter. Ipak, taj je postotak samo procjena jer točan udio ovisi o tome koje se tekstove smatra proročanstvima.
Biblijska proročanstva odnose se na različite događaje i vremenska razdoblja. Neka se tumače u kontekstu povijesnih događaja koji su se već dogodili, druga se odnose na vrijeme biblijskih pisaca, a neka na buduće događaje.
Za kršćansku vjeru osobito su važni starozavjetni tekstovi koje kršćani razumiju kao nagovještaje Isusa Krista i njegova djelovanja.
Sam Isus rekao je svojim učenicima:
"A rekao sam vam sada, prije nego se dogodi, da biste vjerovali kad se dogodi."
Ivan 14:29
https://www.bible.com/de/bible/1444/JHN.14.29.BKJ
Ovaj redak pokazuje da najava nekog događaja i njegovo kasnije ostvarenje u Ivanovu evanđelju služe jačanju vjere učenika.
Mnogi kršćani u starozavjetnim spisima prepoznaju brojne nagovještaje obećanog Mesije. Često se govori o više od 300 mesijanskih proročanstava. Pritom treba imati na umu da broj ovisi o tome koje se biblijske odlomke smatra zasebnim proročanstvima i kako ih se tumači.
Iz kršćanske perspektive, u Isusovu životu, djelovanju, patnji i uskrsnuću mogu se prepoznati značajne podudarnosti s tim starozavjetnim tekstovima.
2. Izvanbiblijski izvori i povijesno postojanje Isusa
Osim biblijskih spisa postoje i antički izvori koji su važni za povijesno istraživanje Isusa i ranoga kršćanskog pokreta. Većina povjesničara koji se bave antikom i ranim kršćanstvom smatra da je Isus iz Nazareta bio povijesna osoba. Pritom se oslanjaju na različite izvore koje je potrebno kritički proučiti i smjestiti u njihov povijesni kontekst.
Među često navođenim izvanbiblijskim svjedočanstvima nalaze se sljedeća:
Tacit
Rimski povjesničar Tacit u svojim Analima (15,44) izvještava da je Krist pogubljen za vladavine cara Tiberija, pod upravom Poncija Pilata. Također opisuje progon kršćana u Rimu za cara Nerona. Njegov izvještaj jedan je od važnih nekršćanskih izvora o Isusu i ranom kršćanskom pokretu.
Josip Flavije
Židovski povjesničar Josip Flavije spominje Isusa u svom djelu Židovske starine. Jedan odlomak, poznat kao Testimonium Flavianum, sadrži formulacije čiji je izvorni oblik među povjesničarima predmet rasprave jer se pretpostavlja da su kršćani naknadno mijenjali njegov tekst.
Na drugome mjestu spominje Jakova kao brata Isusa koji se nazivao Kristom. Taj se odlomak u povijesnim istraživanjima često uzima u obzir kao važno svjedočanstvo.
Plinije Mlađi
U pismu caru Trajanu Plinije Mlađi opisuje prve kršćane u svojoj pokrajini i izvještava da su štovali Krista na način koji je povezivao s vjerskim štovanjem. Njegovo pismo prvenstveno potvrđuje postojanje kršćanskih zajednica i njihove vjerske prakse početkom drugog stoljeća.
Svetonije
Rimski pisac Svetonije izvještava o nemirima među Židovima u Rimu za vrijeme cara Klaudija. Međutim, značenje njegova spominjanja osobe ili imena „Chrestus” nije potpuno jasno. Zato se ne može sa sigurnošću tvrditi da se izravno odnosi na Isusa Krista.
Babilonski Talmud
Neki odlomci Babilonskog Talmuda povezuju se s Isusom. Ti su tekstovi nastajali, prenosili se i uređivali tijekom duljeg razdoblja. Njihovo tumačenje i povijesna povezanost s Isusom nisu u svim slučajevima jednoznačni.
Mara Bar-Serapion i Lukijan iz Samosate
Satiričar Lukijan iz Samosate u drugom stoljeću opisuje kako kršćani štuju raspetoga mudraca. Njegov tekst također pruža uvid u to kako je jedan nekršćanski autor doživljavao rani kršćanski pokret.
Ovi se izvori razlikuju po svojoj dokaznoj vrijednosti. Zajedno pridonose povijesnom istraživanju Isusa i ranoga kršćanstva. Ipak, oni sami po sebi ne potvrđuju automatski sve tvrdnje iz evanđelja niti sve teološke postavke kršćanske vjere.
Meni osobno ta su povijesna svjedočanstva dodatni razlog da ozbiljno razmišljam o Isusu Kristu i njegovoj poruci.
3. Matematički izračun vjerojatnosti prema Peteru Stoneru
Jedan često navođen argument u kršćanskoj apologetici potječe od Petera W. Stonera. U svojoj knjizi Science Speaks istraživao je kolika je vjerojatnost da se nekoliko odabranih starozavjetnih proročanstava slučajno ostvari u životu jedne osobe.
Stoner je, među ostalim, razmatrao osam proročanstava koja kršćani povezuju s Isusom. Procijenio je da je vjerojatnost slučajnog ispunjenja svih osam približno jedan prema 1017.
To je iznimno velik broj. Međutim, važno je pravilno ga razumjeti: riječ je o rezultatu matematičkog modela koji se temelji na određenim pretpostavkama i procjenama vjerojatnosti. Taj izračun nije općeprihvaćen matematički dokaz božanskog nadahnuća Biblije. Na njegovu dokaznu vrijednost utječu, među ostalim, izbor proročanstava, njihova međusobna neovisnost i način njihova tumačenja.
Zoran primjer
Kako bi približio veličinu tog broja, Stoner je upotrijebio zanimljiv misaoni eksperiment.
Zamislite da je cijela američka savezna država Teksas prekrivena srebrnim novčićima do visine od dvije stope, odnosno približno 61 centimetar. Među svim tim novčićima samo bi jedan bio posebno označen.
Osoba s povezom preko očiju trebala bi izabrati jedan novčić. Vjerojatnost da već pri prvom pokušaju odabere upravo označeni novčić u tom bi misaonom eksperimentu odgovarala redu veličine jedan prema 1017
Ova usporedba trebala bi nam približiti koliko se takva vjerojatnost čini iznimno malom.
Stonerovi izračuni često se navode kao argument da podudarnosti između starozavjetnih tekstova i Isusova života ne treba jednostavno zanemariti. Istodobno je važno razlikovati matematički model od znanstveno općeprihvaćenog dokaza.
Za kršćane značenje mesijanskih proročanstava ne leži samo u brojkama. Ono se prije svega ogleda u uvjerenju da se u Isusu Kristu ispunjavaju Božja obećanja.
4. Pitanje istine: razgovor između Isusa i Pilata
U Ivanovu evanđelju nailazimo na pitanje koje ni danas nije izgubilo svoju važnost.
Isus pred Poncijem Pilatom objašnjava da je došao na svijet kako bi svjedočio za istinu. Pilat mu odgovara poznatim pitanjem:
"Pilat ga je upitao: “Što je istina?” I kad je ovo izgovorio, ponovo je izašao pred Židove te im rekao: “Ja ne nalazim na njemu nikakve krivnje. "
Ivan 18:38
https://www.bible.com/de/bible/1444/JHN.18.38.BKJ
U kontekstu Isusove izjave stoji:
"Pilat ga je stoga upitao: “Ti si, dakle, kralj?” Isus je odgovorio: “Ti kažeš da sam ja kralj. Ja sam se radi toga rodio i radi toga sam došao na svijet da svjedočim za istinu. Svaki koji je od istine, sluša moj glas.”
Ivan 18:37
https://www.bible.com/de/bible/1444/JHN.18.37.BKJ
Ovaj nas susret potiče na razmišljanje: Što je istina? Kako je prepoznajemo? Jesmo li spremni preispitati vlastita uvjerenja?
Povijesni izvori, znanstvena istraživanja i osobna iskustva mogu nam pomoći da postavljamo pitanja i tražimo odgovore. Ipak, ne dolaze svi ljudi na temelju tih izvora automatski do istih zaključaka.
Kršćanska vjera poziva nas da se upoznamo s Isusovom osobom, njegovim riječima i djelima te da se sami zapitamo kakvo značenje njegova poruka ima za naš život.
5. Pet starozavjetnih biblijskih odlomaka koje kršćani povezuju s Isusom
U Starom zavjetu nalaze se brojni tekstovi koje kršćani već stoljećima razumiju kao nagovještaje Mesije. Sljedećih pet biblijskih odlomaka pripada među najčešće navođene primjere.
Pritom treba imati na umu da su izvorno značenje pojedinih tekstova i njihovo kasnije kršćansko tumačenje predmet teoloških rasprava. Sljedeća objašnjenja prikazuju tradicionalno kršćansko razumijevanje tih tekstova.
1. Vremensko određivanje Mesijina dolaska
Biblijski odlomak: Daniel 9,25
"Stoga znaj i razumij, da od kad je izašla zapovijed da se vrate i sagrade Jeruzalem pa do Mesije Kneza proći će sedam tjedana, i šezdeset i dva tjedna; opet će biti sagrađena ulica i zid, čak i u nemirnim vremenima."
Danijel 9:25
https://www.bible.com/de/bible/1444/DAN.9.25.BKJ
Kršćanski tumači povezuju ovaj tekst s očekivanjem Mesije i Isusovim dolaskom. Pritom se takozvanih sedamdeset tjedana često razumije kao proročkih vremenskih razdoblja.
O tome kako treba izračunati ta razdoblja i s kojim ih povijesnim događajima povezati postoje različita mišljenja. Tumačenje, među ostalim, ovisi o tome koji se proglas o obnovi Jeruzalema uzima kao početna točka. Unatoč različitim tumačenjima, mnogi kršćani ovaj tekst smatraju važnim dijelom biblijskog iščekivanja Mesije.
2. Najavljeno mjesto rođenja
Biblijski odlomak: Mihej 5, 2
"A ti, Betleheme Efrato, premda si ti najmanji među tisućama Judinim, ipak će mi iz tebe izaći on koji će biti vladar u Izraelu; njegov je iskon od davnina, od vječnosti."
Mihej 5:2
https://www.bible.com/de/bible/1444/MIC.5.2.BKJ
Točna formulacija može se razlikovati ovisno o prijevodu Biblije i numeraciji redaka.
Prorok Mihej navodi Betlehem kao mjesto podrijetla budućega vladara Izraela. Matejevo evanđelje (Matej 2,1–6) izričito povezuje ovaj tekst s Isusovim rođenjem u Betlehemu.Kršćani u tome prepoznaju važan nagovještaj Isusova mesijanskog značenja.
3. Kraljev ulazak na magarcu
Biblijski odlomak: Zaharija 9,9
"Jako se raduj, kćeri sionska! Kliči, kćeri jeruzalemska! Evo, Kralj tvoj dolazi k tebi: pravedan je on i spasonosan, ponizan i jaše na magarici i mladunčetu magaričinu."
Zaharija 9:9
https://www.bible.com/de/bible/1444/ZEC.9.9.BKJ
Ovaj tekst opisuje kralja koji ne dolazi na veličanstvenom ratnom konju, nego na magarcu.
Evanđelja izvještavaju da je Isus prije svoje smrti ušao u Jeruzalem jašući na magarcu (Matej 21,1–11; Ivan 12,12–16). Ivanovo evanđelje pritom izričito povezuje taj događaj sa Zaharijinim proročanstvom. U kršćanskom tumačenju ovaj događaj simbolizira Isusovo posebno kraljevstvo, koje se ne temelji na vojnoj moći, nego na Božjem poslanju.
4. Šutnja sluge koji trpi
Biblijski odlomak: Izaija 53,7
"Ugnjetavan je bio i mučen, ipak usta svoja nije otvorio; kao jaganjac na klanje odveden je bio, i kao ovca koja je zanijemila pred onima što je strižu, tako da usta svoja ne otvara."
Izaija 53:7
https://www.bible.com/de/bible/1444/ISA.53.7.BKJ
Ovaj tekst pripada takozvanim pjesmama o sluzi Gospodnjem u Knjizi proroka Izaije. Opisuje osobu koja trpi i podnosi nepravdu.
Kršćani ovaj odlomak tradicionalno povezuju s Isusovom patnjom te ga uspoređuju s izvještajima o njegovu ponašanju tijekom suđenja i pogubljenja.
Oni koji su upoznati s Isusom i njegovom porukom u ovom tekstu često prepoznaju dojmljivu poveznicu između starozavjetne slike sluge koji trpi i Isusova puta prema križu.
Pitanje na koga se tekst izvorno odnosi različito se tumači u židovskoj i kršćanskoj tradiciji.
5. Mesija i razorenje Jeruzalema
Biblijski odlomak: Daniel 9,26
"A nakon šezdeset i dva tjedna Mesija će biti sasječen, ali ne za sebe. I narod kneza koji će doći razorit će grad i svetište: i svršetak će im biti u potopu te su do svršetka rata određena pustošenja."
Danijel 9:26
https://www.bible.com/de/bible/1444/DAN.9.26.BKJ
Ovaj redak povezuje izjavu o kraju osobe koja se tumači kao Mesija s najavom razorenja grada i svetišta.
U kršćanskom tumačenju izraz da će Pomazanik biti pogubljen često se povezuje s Isusovom smrću na križu. Najava razorenja Jeruzalema i Hrama često se povezuje s razorenjem Drugog hrama koje su Rimljani izvršili 70. godine nakon Krista.
Točna vremenska povezanost i identitet osoba koje se spominju u tekstu različito se tumače u znanstvenim istraživanjima.
Za kršćane ovaj tekst pripada među važne odlomke u kojima prepoznaju povezanost starozavjetnih spisa i Isusova života.
6. Što sve to znači za našu osobnu vjeru?
Povijesna svjedočanstva o Isusu, starozavjetna proročanstva i različiti pokušaji da se njihove podudarnosti prikažu matematičkim izračunima nude nam različite načine za razmišljanje o Isusu Kristu.
Povijesna istraživanja mogu proučavati što se o Isusu može zaključiti na temelju sačuvanih izvora. Matematički modeli mogu prikazati određene pretpostavke. Teološko tumačenje, osim toga, istražuje značenje biblijskih tekstova i njihovu povezanost s vjerom.
Za mene osobno vjera u Boga nije samo teorijsko uvjerenje. Ona je povezana s mojim životnim iskustvima. Zahvalan sam Bogu za zaštitu koju sam doživio i za nadu koju sam pronašao u njegovoj Riječi.
Svjestan sam da ljudi imaju različita uvjerenja i iskustva. Zato ne želim nikoga prisiljavati na prihvaćanje svojih stavova, nego potaknuti svakoga da sam čita, postavlja pitanja i oblikuje vlastito mišljenje.
Ako želite saznati više o Isusu Kristu, preporučujem vam da pročitate evanđelja i razmotrite navedene biblijske odlomke u njihovu kontekstu.
Možda ćete pritom otkriti misli koje će vas potaknuti na razmišljanje ili promijeniti vaš pogled na život.
Jedno pitanje za vas
Kakvo značenje Isus Krist ima za vašu osobnu vjeru?
Jeste li i sami doživjeli iskustva zbog kojih ste se osjetili bliže Bogu ili ste u vlastitom životu prepoznali potvrdu neke biblijske istine?
Ako želite, napišite svoj komentar. Veselim se prijateljskoj i međusobno uvažavajućoj razmjeni mišljenja.
Hvala vam što ste odvojili vrijeme i pročitali ovaj članak.
Neka vas Bog blagoslovi!

Nema komentara:
Objavi komentar